Tematski pokazatelj  RIBARSTVO I AKVAKULTURA  (godina 2012.)

AKVAKULTURA

Slika 4a. Proizvodnja marikulture po vrstama
Izvor: Baza pokazatelja

Proteklo četverogodišnje razdoblje obilježeno je stagnacijom i padom proizvodnje iz područja akvakulture.  Kavezni uzgoj lubina i komarče je stabilan ili s minimalnim padom proizvodnje. U narednih nekoliko godina očekuje se značajniji porast proizvodnje ovih vrsta. Vodeća tvrtka Cromaris izvršila je zamjetne investicijske iskorake u okrupnjavanju proizvodnje s novim zootehničkim pristupom uzgoja u pučinskim kavezima koji su instalirani na otvorenim pozicijama. Ujedno se realizira projekt modernizacije mrijestilišta u Ninu, u kojemu će se proizvoditi mlađ za potrebe hrvatske marikulture. Liberalizacija carinskih propisa i otvaranje tržišta EU, te rast potražnje na domaćem tržištu zbog turizma biti će dodatni poticaj razvoju ovog sektora. Uspješan pilot projekt uzgoja hame (Argyrosomus regius) i njenog marketinškog pozicioniranja na tržištu poželjan je impuls za poticanje masovnije proizvodnje ove vrste. U idućim godinama očekuje se pojavljivanje na tržištu novih visoko cijenjenih vrsta riba iz uzgoja, kao što su pagar i zubatac. S obzirom na vrlo  homogen izbor  uzgajanih vrsta za očekivati je u idućem razdoblju rast proizvodnje putem iniciranja razvojno istraživačkih projekata uvođenja u tehnologiju marikulture novih svojti.
Uzgoj tuna u hrvatskoj u najvećoj mjeri ovisi o situaciji na japanskom „sushi i sushimi“ tržištu, te regulatornim mjerama zaštite plavoperajne tune koje diktira Međunarodna komisija za zaštitu ove vrste (ICCAT). Uzgoj tuna u RH je značajna gospodarska djelatnost koja je vrlo podložna navedenim čimbenicima. S obzirom da je na snazi rigorozan program obnavljanja populacija tuna na Mediteranu i u Atlantiku u skorašnje vrijeme ne očekuju se značajnija povećanja izlovne kvote za tunu, a samim time i značajniji rast proizvodnje.
Veliki broj proizvođača školjkaša ne podrazumijeva posljedično i povećanje količine uzgojenih dagnji i kamenica. Radi se o ekstenzivnom uzgoju koji uglavnom ovisi o trofičkoj izdašnosti lokacije za uzgoj, te milosti i nemilosti prirodnih predatora školjkaša od kojih je najveće štete na uzgajalištima učinila komarča. 

Slika 4b. Proizvodnja slatkovodne akvakulture
Izvor: Baza pokazatelja

Slatkovodna akvakultura je zaseban problem. Dugogodišnje sušno razdoblje je bez obzira na sve intervencije i obnavljanje hidrotehničke infrastkukture, te modernizacije  u zootehničkom pristupu uzgoju dovelo do značajnog pada proizvodnje na šaranskim ribnjacima i poglavito kod uzgoja pastrve. Ako se hidrološko stanje ne stabilizira i vrati u prosjeke ranijih godina za očekivati je daljnji pad proizvodnje.



Je li proizvodnja u akvakulturi u skladu sa zahtjevima zaštite okoliša?

Svi uzgajivači koriste pomorsko dobro kroz sustav koncesija. Jedan od temeljnih uvjeta za dobivanje koncesije je poštivanje propisa o zaštiti okoliša. Većina uzgajivača školjkaša u RH koristi koncesijske površine koje se nalaze u zaštićenim dijelovima prirode, što neposredno ilustrira prihvatljivi ekološki status ove vrste proizvodnje.

Povratak na popis tematskih pokazatelja